Novo normalno za iranski narod: Odgovor na razini stanovništva na prekid komunikacija na državnoj razini
15. 05. 2018. - 15 min čitanja
Ažurirano: 26. 09. 2021.
Ključna zapažanja
Dana 28. prosinca 2017. izbili su prosvjedi u sjeveroistočnom gradu Mashhadu; manji prosvjedi održani su i u obližnjim gradovima Neyshabouru i Kashmaru. U početku pozivajući na rješavanje ekonomskih problema, prosvjedi su na kraju obuhvatili i društvena pitanja poput korupcije, predsjedništva Hassana Rouhanija i uključenosti Irana u inozemne sukobe. Neki su prosvjednici čak izravno kritizirali vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tijekom sljedećih dana pokret se proširio diljem Irana, s prosvjedima u gotovo svakoj pokrajini. Prosvjedi su se odvijali u mnogim manjim gradovima i uključivali su mnoge Irance koji službeno ili prethodno nisu bili povezani ni s jednom organiziranom oporbenom skupinom. Osim toga, prosvjedi su se svakodnevno odvijali u glavnom gradu Teheranu sve do 9. siječnja 2018.
Kao odgovor na prosvjede diljem zemlje, iranska vlada i Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) odgovorili su silom, kako fizički, tako i virtualno. Međutim, s obzirom na to da je ovo bio uglavnom ruralni pokret, moguće je da je snagama IRGC-a bilo teže fizički ograničiti prosvjede, pa se iranska vlada okrenula blokadama interneta i aplikacija kako bi ugušila pokret. Ipak, određeni broj prosvjednika je uhićen, a u nekim gradovima korišteni su suzavac, vodeni topovi i druge taktike za razbijanje demonstracija.12 Tri dana nakon početka prosvjeda, 31. prosinca, iranska je vlada blokirala pristup Telegramu i Instagramu, najpopularnijim platformama za razmjenu poruka, odnosno društvenim mrežama u zemlji. Zahvaljujući Psiphonu i drugim tehnologijama za zaobilaženje cenzure, Iranci su se mogli povezati i nastaviti dijeliti informacije na tim stranicama.
Razlozi prosvjeda

U anketi među iranskim aktivistima koju je provela platforma za dijeljenje poveznica Balatarin, pojedinci su naveli da su ekonomski problemi i korupcija glavni uzroci prosvjeda. Osim toga, rastuća inflacija i troškovi života pokazali su se najvažnijim prioritetom za iranske obitelji, a slijede ih građanska prava. Te su se brige odrazile i u uzvicima prosvjednika: „Ako se pronevjera smanji, naši će problemi biti riješeni!”, „Izađite, sugrađani, vičite i borite se za svoja prava!” i „Mladi su nezaposleni [dok] mule sjede za stolom!”5.

Početkom prosinca predsjednik Rouhani objavio je svoju verziju proračuna, obećavajući ublažavanje ekonomskih pritisaka, uključujući rastuću zaposlenost i inflaciju. Ovaj relativno konzervativan proračun poslan je Majlisu na odobrenje 14. prosinca. Tijekom mjeseca prosinca na mreži Psiphon zabilježen je znatan porast upotrebe društvenih mreža među Irancima uoči prosvjeda. Dana 19. prosinca upotreba se utrostručila, s prosječnih 2 terabajta (TB) na 6TB. Dana 30. prosinca upotreba se ponovno utrostručila, dosegnuvši 18TB. Moguće je da je ovo gomilanje ukazivalo na nemire koji dolaze, jer se sve više Iranaca okrenulo društvenim mrežama kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo prije nego što su na kraju izašli na ulice.

Režim cenzure u Iranu
Cenzura internetskog sadržaja unutar Irana institucionalizirana je na najvišim razinama vlasti. U ožujku 2012. vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Khamenei, odobrio je osnivanje Vrhovnog vijeća za kibernetički prostor (SCC), koje se sastoji od 17 članova iz različitih vladinih institucija plus dodatnih 10 članova koje imenuje sam Khamenei. Postalo je središnja agencija za provedbu i održavanje politika koje se odnose na cenzuru internetskog sadržaja unutar Irana.7 Prilikom osnivanja, Khamenei je zatražio od tadašnjeg predsjednika Ahmadinejada da predsjeda Vijećem8, iako su reforme iz 2015. rezultirale prijenosom ovlasti na vrhovnog vođu9 i konsolidacijom ovlasti donošenja odluka prethodno postojećeg Visokog vijeća za informatiku, Vrhovnog vijeća za informiranje i Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost razmjene informacija (AFTA) pod isključivu nadležnost SCC-a.10
Svi iranski pružatelji internetskih usluga (ISP) djeluju pod nadležnošću Regulatornog tijela za komunikacije Irana (CRA), koje je odgovorno za licenciranje telekomunikacija i provodi politike cenzure koje je odredio Odbor za utvrđivanje uvredljivog sadržaja pod ovlastima izvršne vlasti. Ono nadzire provedbu tehničkih politika cenzure koje podržavaju inicijative SCC-a. Takve radnje uključuju:

Odgovor cenzora na prosvjede

Dana 30. prosinca iranski ministar informacijskih i komunikacijskih tehnologija Mohammad-Javad Azari Jahromi na Twitteru je osnivaču Telegrama Pavelu Durovu uputio zahtjev za uklanjanje @amadnews, Telegram kanala. Telegram je udovoljio zahtjevu uklonivši kanal zbog upotrebe nasilnog jezika. Važno je napomenuti da je Twitter blokirana platforma u Iranu, iako je Jahromi tražio da Twitter bude dostupan svim Irancima. Nije neuobičajeno da iranski dužnosnici koriste ovu zabranjenu platformu društvenih medija, međutim posebno je zanimljivo to što je u ovom slučaju korištena za javno komuniciranje zahtjeva za uklanjanje sadržaja na popularnoj aplikaciji koju je vlada strogo nadzirala, iako je još uvijek dopuštala. Telegram je odbio udovoljiti daljnjim zahtjevima za uklanjanje sadržaja, objašnjavajući da kanali zapravo samo koriste platformu za miran prosvjed. Zbog toga je iranska vlada 31. prosinca naložila iranskim ISP-ovima da blokiraju promet prema aplikaciji Telegram i web-sučelju.14 Istoga dana blokiran je i Instagram, popularna aplikacija za dijeljenje fotografija i videozapisa. Blokada Instagrama trajala je do 6. siječnja, dok je blokada Telegrama trajala do 13. siječnja.

Ponašanje iranskih korisnika i analitika
Psiphon je radio na tome da korisnicima ponudi više načina korištenja našeg softvera, bilo za mobilnu ili stolnu upotrebu. Postoje tri glavne platforme putem kojih se može preuzeti Psiphon: Google Play trgovina, Apple App Store i putem automatskih odgovora e-poštom. Dana 1. siječnja preuzimanja su dosegnula vrhunac sa:
- 766.235 putem Google Playa
- 458.768 putem App Storea
- 82.280 putem automatskih odgovora
Google Play je prikazivao Psiphon kao najpreuzimaniju aplikaciju u Iranu tijekom prosvjeda, dok su konkurentski alati rasli i padali na ljestvicama kako su se pokazivali neučinkovitima za korisnike. Aplikacije za druge alate za zaobilaženje, poput VPN-ova i Lanterna, peer-to-peer softvera koji se koristi za zaobilaženje cenzure, rasle su i padale na ljestvicama jer su korisnici uvidjeli da su veze uspostavljene putem tih aplikacija nepouzdane ili spore, kako je izraženo na Twitteru. Psiphon je ostao aplikacija broj jedan u Iranu na Google Playu više od dva tjedna. Ne samo da je Psiphon zabilježio stalan porast korisnika, već je taj porast bio u znatno većem opsegu nego kod drugih alata. Analitika Tora pokazala je sličan trend povećane upotrebe, sa skokom tijekom prosvjeda. Međutim, ovo povećanje dosegnulo je vrhunac s nešto manje od 12.500 dnevnih povezivanja, dok je mreža Psiphon samo 2. siječnja podržala 287.925.106 povezivanja.15
Ne samo da su novi korisnici preuzimali aplikaciju, već mrežna analitika pokazuje da su je i aktivno koristili. Tijekom prosvjeda, Psiphon je mreži dodao 22,2 milijuna novih korisnika. Prijenos podataka tijekom razdoblja prosvjeda dosegnuo je 61 megabajt (MB) po korisniku dnevno na svojoj najnižoj točki. Skaliranje mreže u hitnim slučajevima omogućilo je mreži Psiphon prijenos prosječno 124MB po korisniku dnevno. Za usporedbu, kada bi Amerikanac koji plaća 35 $ mjesečno za mjesečni paket od 2 gigabajta (GB) putem Verizona ravnomjerno rasporedio svoju potrošnju podataka tijekom mjeseca, mogao bi koristiti najviše 66MB dnevno. Osim toga, globalni prosjek mobilnog podatkovnog paketa iznosi 4GB mjesečno, što se prevodi u 133 MB dnevno. Tijekom cijelog razdoblja prosvjeda naša je mreža prenijela 19,54 petabajta (PB), što je ekvivalentno količini podataka koju Google obradi diljem svijeta svakog dana. Psiphon je 9. siječnja zabilježio vrhunac prijenosa podataka od 1,445PB, što je jednako količini podataka svih 10 milijardi fotografija na Facebooku.

Sve u svemu, ogromna količina podataka prenesena je putem mreže Psiphon kao odgovor na prosvjede i blokiranje. Uspjeh i skalabilnost mreže Psiphon tijekom vršnih razdoblja blokiranja mogu se pripisati njezinoj heterogenoj infrastrukturi, raznolikim partnerstvima i značajnom fokusu na inovativno istraživanje i razvoj. Uključivanjem protokola za zaobilaženje kao što su Refraction Networking i MEEK, mreža Psiphon postala je redundantnija, otpornija te je povećala svoj kapacitet za nagle skokove prometa.

Psiphonovo „novo normalno” u Iranu

Psiphon se sada prilagodio „novom normalnom” u Iranu. Dio ovog novog normalnog je značajno povećanje količine podataka koji se prenose preko mreže Psiphon samo prema platformama društvenih medija. To se može vidjeti na grafikonu s lijeve strane, koji pokazuje da se u prosjeku preko mreže Psiphon prenosi više od 16TB prometa društvenih mreža. To uključuje glavne platforme kao što su Facebook, Twitter i Instagram.
Zastupljenost iranskog servisa za dijeljenje videozapisa Aparat na ovom grafikonu, posebno u odnosu na YouTube, mogla bi ukazivati na buduće prijetnje internetskoj slobodi u Iranu. Kako bi objavljivali na Aparatu, korisnici moraju povezati svoj stvarni identitet s registriranim računom. To je dio šire inicijative iranske vlade za stvaranje „halal interneta”, službeno nazvanog Nacionalna informacijska mreža (NIN).
Ovo novo normalno također uključuje potencijalne poremećaje, i tehničke i političke, s kojima se iranski korisnici suočavaju. U prvim danima veljače Iranci su ponovno izašli na ulice u nizu štrajkova i prosvjeda protiv višemjesečnih neisplaćenih plaća od strane njihovih poslodavaca. Ovi su štrajkovi obuhvatili različite industrije, uključujući vozače autobusa i željezničke radnike. Ova se aktivnost odrazila na mrežu Psiphon skokom broja korisnika 5. veljače, s prosječno 3 milijuna dnevnih jedinstvenih korisnika na 4 milijuna. U vremenima političkih nemira, Psiphon je postao primarni alat za zaobilaženje cenzure za mnoge Irance.

Psiphon se sada prilagodio „novom normalnom” u Iranu. Dio ovog novog normalnog je značajno povećanje količine podataka koji se prenose preko mreže Psiphon samo prema platformama društvenih medija. To se može vidjeti na grafikonu s lijeve strane, koji pokazuje da se u prosjeku preko mreže Psiphon prenosi više od 16TB prometa društvenih mreža. To uključuje glavne platforme kao što su Facebook, Twitter i Instagram.
Zastupljenost iranskog servisa za dijeljenje videozapisa Aparat na ovom grafikonu, posebno u odnosu na YouTube, mogla bi ukazivati na buduće prijetnje internetskoj slobodi u Iranu. Kako bi objavljivali na Aparatu, korisnici moraju povezati svoj stvarni identitet s registriranim računom. To je dio šire inicijative iranske vlade za stvaranje „halal interneta”, službeno nazvanog Nacionalna informacijska mreža (NIN).
Ovo novo normalno također uključuje potencijalne poremećaje, i tehničke i političke, s kojima se iranski korisnici suočavaju. U prvim danima veljače Iranci su ponovno izašli na ulice u nizu štrajkova i prosvjeda protiv višemjesečnih neisplaćenih plaća od strane njihovih poslodavaca. Ovi su štrajkovi obuhvatili različite industrije, uključujući vozače autobusa i željezničke radnike. Ova se aktivnost odrazila na mrežu Psiphon skokom broja korisnika 5. veljače, s prosječno 3 milijuna dnevnih jedinstvenih korisnika na 4 milijuna. U vremenima političkih nemira, Psiphon je postao primarni alat za zaobilaženje cenzure za mnoge Irance.

To vrijedi i za poremećaje tehničke prirode. Dana 20. veljače korisnici na Bliskom istoku i u Europi nisu mogli pristupiti Telegramu. Tog je dana mreža Psiphon zabilježila znatan skok prometa iz Irana, s više od 3 milijuna uspostavljenih veza. Sumnjajući na cenzuru, iranski su korisnici pohrlili na Psiphon kako bi testirali vezu s Telegramom. Putem Psiphona uspjeli su utvrditi da je riječ o tehničkoj pogrešci u Telegramovoj usluzi, a ne o blokadi od strane iranske vlade. Ovi incidenti pokazuju da je Psiphon pouzdan alat kada dostupnost interneta nije zajamčena.
Nastavak bitke oko Telegrama
Telegram je i dalje meta iranskog režima te je vlada poduzela korake za trajnu blokadu Telegrama. Dana 30. travnja, nakon što je vladinim dužnosnicima zabranjeno korištenje aplikacije, iransko je pravosuđe izdalo sudski nalog svim iranskim ISP-ovima da počnu blokirati Telegram, s trenutnim učinkom.16 Iranci su poticani na korištenje domaćih aplikacija za komunikaciju, koje se općenito izbjegavaju jer je općepoznato da podliježu strogoj vladinoj kontroli i nadzoru. Dana 7. svibnja šest odvjetnika podnijelo je peticiju Sudu za državne službenike u Iranu za ukidanje zabrane Telegrama, u neviđenom potezu pravnog djelovanja protiv iranske vlade.
Dana 26. travnja programeri TelegramDR-a kontaktirali su Psiphon sa zahtjevom za pomoć pri integraciji i osiguravanju mrežnog prometa za aplikaciju Telegram Digital Resistance. U iščekivanju dugo najavljivane blokade Telegrama, programeri i članovi tima za odnose s javnošću Psiphona radili su kako bi uspješno ispoštovali rok do 30. travnja i građanima Irana ponudili učinkovit alat za sigurnu komunikaciju. Dana 1. svibnja, kao izravan odgovor na blokiranje, TelegramDR je objavljen na Google Playu. Od objavljivanja, više od 700.000 Iranaca oslanja se na TelegramDR, generirajući više od 5TB prometa dnevno, što ukazuje na to da će intenziviranje blokiranja internetskih usluga zasigurno naići na inovativne tehnike zaobilaženja.
Zaključak
Od Zelene revolucije 2009. godine, stopa korištenja weba i mobilnog interneta među građanima Irana dramatično je porasla. Zapravo, više se nego udvostručila. Prema podacima iz 2016. godine, korisnici interneta čine više od polovice iranskog stanovništva; 2009. godine to je bilo nešto manje od 14 %.17 Pristup internetu postao je rašireniji, a kvaliteta se znatno poboljšala. S time dolazi i veće oslanjanje Iranaca na internetske platforme, za sve, od financijskih usluga do poslovnih operacija. Uz to, utjecaj društvenih mreža u zemlji naglo je porastao. Mnoge tvrtke i novinske organizacije oslanjaju se na društvene mreže kako bi se povezale sa svojim klijentima. Osim toga, društvene mreže polako postaju preferirani način komunikacije među Irancima. To je zabilježeno i na mreži Psiphon s više prenesenih bajtova prema društvenim mrežama nego ikada prije. Kao što je prethodno navedeno, od razdoblja prije prosvjeda i blokiranja do završetka prosvjeda, Psiphon je pridobio 22,2 milijuna novih korisnika. To je dovelo do povećanja od milijun prosječnih dnevnih korisnika; prije blokade Psiphon je u prosjeku podržavao dva milijuna korisnika dnevno u Iranu, a sada podržava oko tri milijuna korisnika dnevno.Psiphon nastavlja djelovati u ovom novom normalnom i mora biti spreman dodatno povećati kapacitet u slučaju novog blokiranja. Međutim, za svaki alat za zaobilaženje postoje znatni operativni troškovi. Kako bi pružili pouzdane veze korisnicima u Iranu, alati za zaobilaženje, poput Psiphona, trebaju stalnu podršku. Osim toga, bez pristupa ovim alatima, Iranci bi mogli biti prisiljeni prijeći na domaće platforme društvenih medija koje podržava i kontrolira vlada. Kako bi se održala podrška slobodi interneta, postojeći programski modeli i podrška mogli bi zahtijevati reinženjering. To bi idealno uključivalo širu podršku velikih platformi društvenih medija jer njihov sadržaj isporučuju znatno manje organizacije s manje financijskih sredstava. Osim toga, bit će potrebna veća ulaganja u tehnologije koje mogu isporučivati sadržaj, proširiti raspon usluga, osigurati povećani kapacitet i prilagodbu. Kako iranska vlada posvećuje resurse razvoju svog NIN-a, zajednica za slobodu interneta morat će neprestano unaprjeđivati i graditi svoje sposobnosti.
--
Autori: Ariel Leuthard i Jacob Klein
1 „Više studenata uhićeno u Iranu dok se prosvjedi nastavljaju”,
Radio Farda, 2. siječnja 2018.
2 Associated Press, „Najmanje devetero ubijenih u Iranu tijekom noći u sukobima prosvjednika i snaga sigurnosti”, preuzeto s Politica, 2. siječnja 2018.
3 „Ekonomska perspektiva Irana”, Svjetska banka, 11. listopada 2017.
4 „Ekonomska perspektiva Irana”, Svjetska banka, 11. listopada 2017.
5 Saidi, Mike, „Iranski proturežimski prosvjedi i sigurnosni propusti: baza podataka”, Critical Threats Project, American Enterprise Institute, 12. siječnja 2018.
6 „Iranski Rouhani podnio konzervativni proračun za 2018. dok napetosti sa SAD-om bacaju sjenu na gospodarstvo”, Reuters, 10. prosinca 2017.
7 „Profil zemlje: Iran”, Freedom on the Net 2017, Freedom House, 2017.
8 „Iranski vrhovni vođa poziva na novo povjerenstvo za nadzor interneta”, Los Angeles Times, 7. ožujka 2012.
9 „Khamenei konsolidira vlast nad internetskom politikom u tvrdolinijaškom vijeću koje kontrolira”, Center for Human Rights in Iran, 14. rujna 2015.
10 „Profil zemlje: Iran”, Freedom on the Net 2017, Freedom House, 2017.
11 To je zabilježeno za veze s Googleovim uslugama kao što je Gmail, kao i za promet putem specifičnih protokola uključujući HTTPS, SSH i VPN tunele.
12 Simurgh Aryan, Homa Aryan i J. Alex Halderman, „Internet cenzura u Iranu: prvi pogled”,,
predstavljeno u sklopu 3. USENIX-ove radionice o slobodnim i otvorenim komunikacijama na internetu”, 2013.
13 „Profil zemlje: Iran”, Freedom on the Net 2017, Freedom House, 2017.
14 Durov, Pavel, Objava na Telegramu,
31. prosinca 2017.
15 „Korisnici koji se izravno povezuju iz Irana”, Tor Project, pristupljeno u veljači 2018.
16 Parisa Hafezi, „Iransko pravosuđe zabranjuje korištenje aplikacije za razmjenu poruka Telegram: državna TV”, Reuters, 30. travnja 2018.
17 Svjetska banka, „Baza podataka pokazatelja svjetskog razvoja: Iran”, preuzeto u ožujku 2018.